Bez uvrede, ali ko je ovdje slijep?

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH spada u najbolje opremljenu biblioteku za slijepa i slabovidna lica u Evropi, a opremu je dobila zahvaljujući ljudima dobre volje, odnosno donacijama iz Švedske, Španjolske, Japana, Misije OSCE-a u BiH. Skupština BiH darovala joj je 1995. godine specijalni zakon o biblioteci za slijepa i slabovidna lica i od tada djeluje kao javna ustanova u oblasti kulture od značaja za državu, što bi trebalo značiti da je država preuzela sve obveze prema njoj (financiranje i drugo).

“Ništa nismo dobili, osim što znači da je od značaja za državu koja nije preuzela obaveze utvrđene Ustavom BiH”, kaže Sakib Pleh, direktor Biblioteke.

Ove godine - ništa

Po sistematizaciji za funkcioniranje knjižnice predviđeno je 16 radnih mjesta, a trenutno je uposleno 10 ljudi, od kojih četvoro ima VSS, isto toliko SSS i dvoje NK. Također, tu je i pet vanjskih suradnika (spikeri, čitači, urednici i korektori). Direktorska plaća iznosi 1.180 maraka, a NK radnika 420. A kako nedostaje kadra, uposlenici obavljaju i po dva posla istovremeno pa je direktor ujedno i tajnik, tonski snimatelj je i majstor za presnimavanje knjiga u digitalnoj formi itd.

Od Ministarstva civilnih poslova (sredstva koja odobrava Vijeće ministara BiH) dobiveno je za prošlu godinu 130.000 maraka, a od Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo 72.000, koje su i za ovu godinu ostala na istoj razini i to, kako kaže direktor Pleh, zahvaljujući poslaniku u Skupštini Kantona Sarajevo Rifatu Škrijelju i kantonalnom ministru kulture i sporta Emiru Hadžihafizbegoviću. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke odobrilo je prošle godine namjenska sredstva u iznosu od 83.000 maraka za zaštitu kulture, lektiru i sufinanciranje jedne plaće, a za ovu godinu - ništa.

Upućeno je pismo federalnom premijeru koji je obećao da će se prilikom  rebalansa budžeta pomoći ovoj instituciji. Posjetila ju je i delegacija Vlade 19. siječnja, kada je upoznata s programom rada, a uposleni kao i korisnici usluga knjižnice očekuju da će se to i desiti - da u rebalansu budžeta Javna ustanova Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH neće biti zaboravljena. No, do sada se ništa nije desilo, osim što je najavljeno formiranje radne grupe koju će činiti po jedna ososba iz federalnih ministarstava kulture i sporta, obrazovanja i nauke, rada i socijalne politike i boračko-invalidske zaštite radi poboljšanja statusa i financiranja Biblioteke. Obavijest o formiranju radne grupe stigla je 8. maja. 

Kako se radi o specifičnoj i neprofitabilnoj instituciji, vlastitih sredstava se godišnje ostvari - nula maraka (članarina se ne naplaćuje, a korisnici su oslobođeni plaćanja poštarine).

Direktor Pleh kaže da su korisnici njihovih usluga - najpošteniji. Oni koji ne žive u Sarajevu ili BiH knjige dobivaju putem pošte (sekogram pošta, što znači da je koverta s dva lica i svojim izgledom kazuje da je namijenjena slijepim i slabovidnim licima i da je oslobođena plaćanja poštarine), uredno ih vraćaju i nema potraživanja i opomena.

Najpošteniji korisnici 

Članstvo čini 1.158 osoba iz BiH, Hrvatske, Srbije, SAD-a (izbjegla i raseljena lica), Crne Gore (165 je korisnika iz nje) i pretežito čitaju beletristiku. Knjižni fond čini 13.000 bibliotečkih jedinica, koje lično proizvode (knjige su u digitalnoj formi, na Brajevu pismu), a u 2009. godini u izdavačkom planu je zacrtano preko 100 novih naslova. Nedavno je od Knjižnice slijepih Hrvatske  otkupljeno 66 naslova. Izdati knjigu koju će koristiti slijepa i slabovidna osoba, recimo na Brajevu pismu, znači da za nju treba izdvojiti 50 posto više sredstava nego za običnu. Također, 160/180 gramski papir koji se koristi, uvozi se. Trenutno su u knjižnici zaokupljeni spašavanjem 4.809 knjiga (na kazetama su) i njihovim prebacivanjem na CD-ove (radi se to na specijalnoj mašini).

Za rad i održavanje knjižnice godišnje bi optimalno bilo 450.000 maraka. Vijeće ministara BiH, rebalans federalnog budžeta, obećanja... pa molim lijepo i bez uvrede, ali ko je ovdje slijep?